EU integracije BiH

Nova EU inicijativa: Skrojena po mjeri BiH?

Njemačko-britanska inicijativa koja je prošle godine osmišljena kako bi otvorila novu evropsku perspektivu za Bosnu i Hercegovinu rezultirala je u potpisivanju kolektivne odgovornosti od strane BiH političara nakon čega je EU izrazila spremnost da na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH, koji je potpisan 2008. godine.

Novu EU inicijativu mnogi ocjenjuju kao posljednju šansu za BiH. Sa druge strane često su se u zadnjih nekoliko godina davale karakteristike da je neko pitanja na putu ka EU presudno. Iz tog razloga mnogi se pitaju po čemu se ova inicijativa razlikuje od svih dosadašnjih pokušaja EU da BiH pomjeri sa “mrtve tačke”?  I da li je BiH sposobna uhvatiti ovaj, možda i posljednji, voz ka EU?

Britanski ambasador u BiH Edvard Ferguson rekao je za Frontal da shvata da su građani skeptični i da postoje opravdani razlozi za to, ali da ne smijemo potcijeniti značajan napredak koji je postignut i pored svih poteškoća.

“U prošlosti je bilo mnogo razloga za nezadovoljstvo, a proces formiranja vlasti trajao je duže nego što smo očekivali, što pokazuje da su sve poteškoće i dalje prisutne. Ali, istovremeno, ja sam optimista. Ne trebamo zaboraviti da je već postignut značajan napredak. Nakon jednoglasnog usvajanja zajedničke izjave o reformama, EU je konačno odobrila stupanje na snagu Sporazuma o stabilnosti i pridruživanju – sljedećeg koraka ka članstvu u Evropskoj uniji – 7 godina nakon njegovog potpisivanja”, objasnio je Ferguson.

Dodao je da je ovo velika stvar za BiH, ali da je ovo samo prvi korak na dugom i trnovitom putu ka EU.

Ferguson priznaje da je sljedeća faza mnogo važnija jer predstavlja samu provedbu reformi koje će pomoći u stabilizaciji ekonomije, otvaranju radnih mjesta, povećanju efikasnosti vlade, ubrzanju procesa pomirenja, jačanju vladavine prava i borbe sa korupcijom.

Međutim, uprskos svim zastojima, on vjeruje da je BiH konačno krenula pravim putem jer su mnogi politički lideri prepoznali potrebu za reformama, a pritisak javnosti na njih sve je veći.  

“Ako želite vidjeti promjene, veoma je važno da obični građani i dalje vrše pritisak na svoje političke lidere apelujući na njih da prestanu sa prepirkama i krenu sa provedbom reformi”, dodao je Ferguson.

Kolektivna odgovornost – ispit političara

Nova evropska inicijativa zatražila je od političkih lidera da potpišu izjavu o opredjeljenosti za preduzimanje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja EU. Međutim, kao i što je bilo očekivano, nesuglasice su se pojavile čim je od političara zatraženo da reformama pristupe zajedno. Izjavu je EU od BiH lidera tražila gotovo ultimativno, a mnogi su se pitali zašto je od jasno podijeljenog političkog vrha zatražena kolektivna odgovornost, i šta ona podrazumijeva.

Ferguson objašnjava da za to postoji nekoliko razloga, a prvi je svakako sadržaj same izjave.

 “Obim reformi navedenih u zajedničkoj izjavi je ambiciozan i one predstavljaju preusmjeravanje pažnje sa političkih i ustavnih pitanja koja dovode do podjela i koja su onemogućila napredak prethodnih godina na socio-ekonomske reforme koje su osmišljene u cilju ostvarivanja stvarnog učinka kako bi se životi građana poboljšali. Ovo je plan reformi koji može dobiti podršku građana i nadam se da će se to i desiti”, ističe on.

Izjavu je napisalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a potpisalo ju je svih 14 predsjednika stranaka na državnom nivou što znači da su stranke na vlasti i u opoziciji obećale da će zajedno raditi na provedbi reformi u korist svih građana BiH, podsjeća Ferguson.

Pored toga, izjavu su usvojila oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Narodne skupštine Republike Srpske.  

“Mislim da je veoma važno što su demokratske institucije ove zemlje preuzele vlasništvo nad ovim planom reformi i nadam se da će parlamenti i zastupnici igrati značajnu ulogu u insistiranju na odgovornosti političkih lidera za uspjeh ili neuspjeh reformi”, tvrdi Ferguson.

Dodaje da je potrebno shvatiti da sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju dolazi i niz obaveza zbog kojih će vlade morati zajedno usko sarađivati na nivou države, entiteta i kantona, kako bi ih ispunile i održale ovaj napredak na putu ka članstvu u EU.

Kristian Helbah, ambasador Njemačke u BiH, za Frontal je istakao da su Nijemci uvjereni da je ova inicijativa dobra i realna šansa za Bosnu i Hercegovinu, te da s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti, ekonomske reforme moraju sada biti najviši prioritet.

“Druge zemlje u regionu su napredovale na putu ka Evropskoj uniji. Mi hoćemo da se konačno i u Bosni i Hercegovini prebrodi ovaj zastoj. Nedostatak ekonomskih perspektiva i rasprostranjena beznadežnost upravo kod mladih ljudi paralizuje zemlju i narušava povjerenje građana u demokratsku državu. Naš cilj u ovoj inicijativi treba biti i cilj ovdašnjih političara: Mi želimo jednu jaku Bosnu i Hercegovinu u srcu Evrope”, istakao je Helbah.

Dodao je bi nove reforme trebale podstaći ekonomiju, stvoriti nova radna mjesta, privući nove investicije, stvoriti efikasnu upravu i izgraditi jedan pravedan socijalni sistem.

“(Zajednička) Izjava je takođe jasno priznanje da odgovornost za reforme ne leži na Međunarodnoj zajednici već na domaćim političarima u Bosni i Hercegovini. To je važan signal!”, potvrdio je Helbah.

Srećko Latal, urednik Balkanske Istraživačke mreže (BIRN) za BiH, i osnivač analitičke organizacije SOS navodi da je proces donošenja zajedničke izjave BiH lidera o evropskom putu  nakon silnih političkih prepirki bio u potpunosti banalizovan a sam tekst te izjave je na kraju maksimalno razvodnjen kako bi barem kao takav dobio podršku od lidera svih 14 političkih stranaka.

„Zbog toga je bilo i za očekivati da će se političke prepirke oko različitih pa i suprotstavljenih ciljeva ovih političkih stranaka 'preseliti' na prvu sljedeće bitno pitanje, a to je pitanje mehanizma za koordinaciju procesa pridruživanja EU“, navodi Latal.

On  navodi da će članstvo u Evropskoj uniji uvijek postojati kao moguća opcija za BiH kad god građani BiH i njihovi politički predstavnici odluče da ispune uslove za to.

 „Prema tome nova Evropska inicijativa nije posljednja šansa za BiH. Ona je više posljednja šansa da BiH krene prema EU barem malo brže i uz barem malo lakše uslove, jer reforme koje stoje pred BiH teške i nepopularne“, navodi Latal.

Novoizabrani presjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PSVE) Senad Šepić istakao je da se zna ko opstuira određene odluke.

„Zna se poimenično ko pokušava zadržati stanje kakvo jest. Ipak, građani su ti koji donose odluku o kažnjavanju ili nagrađivanju političara. Mislim da je naivno vjerovati kako nam neko sa strane može nametnuti sankcije za pojedine političare. Uvijek sam bio protiv kolektivne odgovornosti, ali da ima zajedničkog interesa pojedinih političkih lidera da nas drže na dnu – ima. Ali ih građani moraju kazniti, a ne EU ili neka druga sila“, navodi Šepić.

Direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić kaže da je svrha inicijative EU prioritetizacija reformi važnih i vidljivih za živote građana tako da najkompleksnija politička pitanja ne budu formalan uslov za napredak u procesu.

„Izostanak uspjeha u rješavanju ovakvih pitanja je ranijih godina onemogućavao bavljenje suštinskim i krupnim reformama, i to u vrijeme kada svijet potresa ekonomska kriza. Nakon što je prihvaćena i potpisana izjava o opredijeljenosti na reforme u okviru procesa integrisanja, treba da uslijedi realizacija, odnosno naporan rad i angažman apsolutno svih segmenata društva“, ističe Savićeva.

Novi duh i neophodne reforme  

Endi Mekgafi, šef komunikacija i portparol Delegacije Evropske unije/specijalnog predstavnika EU u BiH, za Frontal je istaknuo da zajednička izjava predstavlja novi duh koji je potreban kako bi se efikasno bavili reformama, te da je ona ključna ne samo za pristup EU nego za smisleno poboljšanje kvaliteta života građana BiH.

“Svako istraživanje pokazuje da građani žele bolji život - oni žele posao, bolje plate i penzije, dobar obrazovovni i zdravstveni sistem, jaku borbu protiv korupcije. Tako da svi koji rade u politici i institucijama imaju odgovornost da krenu u socijalne i ekonomske reforme koje će otvoriti nova radna mjesta, mudrije koristiti javna sredstva i olakšati poslovanje.

“To je, verujemo, način da se izgradi prosperitet za sve građane BiH”, rekao je Mekgafi.

Dodao je da se iskreno nada da će nova evropska inicijativa uspjeti podstaknuti BiH da krene pravim putem ka EU.

“Želimo da se Bosna i Hercegovina pridruži Evropskoj uniji kao država članica. Kako bi obnovljeni pristup i reformska agenda uspjeli, čitav institucionalni i politički vrh u BiH, na svim nivoima vlasti, treba da radi zajedno na evropskoj budućnosti ove zemlje za dobrobit svih njenih naroda. EU očekuje da će svi oni napraviti neophodne korake kako bi se ponovo ojačao proces integracije u EU i da će posebno obratiti pažnju na slabost socio - ekonomske situacije tako što će početi da sprovode Strategiju za rast i zaposlenost”.

Senad Šepić poručuje da mehanizam koordinacije oko kojeg se trenutno vode oštre polemike treba svima u Bosni i Hercegovini.  

„Državi, entitetima, kantonima, opštinama, ali prije svega građanima ove zemlje. Taj sukob o kojem govorite je političke a ne stručne naravi, a ni Evropu niti građane Bosne i Hercegovine ne zanimaju politička prepucavanja nego napredak na evroatlanskom putu. Treba otkloniti predrasude, nema tu nikakvog prenosa nadleženosti nego je potrebna jedinstvena konktakt-tačka koju bi potvrdili svi učesnici u procesu. Vidimo gdje nas je dovela politika konflikta koja je na sceni još od 2007. – u međuvremenu je Hrvatska postala punopravna članica EU, dok Crna Gora, Srbija i Makedonija imaju status zemalja kandidata, a mi smo u rangu sa Kosovom i imamo samo status potencijalnog kandidata. To je porazna činjenica i to treba brinuti sve nas. Moramo se okrenuti građanima i njihovim interesima i u tom smjeru vidim daljnji razvoj situacije. Ako toga ne bude, bojim se da će se naša stagnacija nastaviti, ali vidim povoljniju političku klimu u Parlamentu BiH i Vijeću ministara i mislim da ćemo naći odgovre u interesu države i građana BiH“, ističe Senad Šepić.

Latal podsjeća da je ovaj mehanizam blokiran još od 2013 godine zbog neslaganja glavnih političkih blokova oko toga da li, na koji način i pod kojim uslovima BiH može ući u EU.

„Od 2013. godine se ove suprotstavljeni ciljevi nisu ni malo približili. Dapače, postoje jasni signali da su određeni i Srpski i Hrvatski i Bošnjački politički krugovi u proteklih par godina krenuli u dalje radikalizacije svojih ciljeva i agendi. To konkretno znači dalje blokiranje evropskog puta BiH, a samim tim i dalje siromašenje svih građana BiH. Ovaj trend se može promjeniti ili ponovnim jačanjem međunarodnog angažmana u BiH, što je u ovom trenutku apsolutno nerealno, ili promjenom i jačanjem angažmana svih segmenata BiH društva, od samih građana, do civilnog društva, medija i intelektualaca“, smatra Latal.

On ističe i sa su najavljene reforme apsolutno neophodne i da će bez njih ekonomski i socijalni sektor u BiH samo i dalje propadati jer, dodaje, niti domaći niti strani investitori neće uložiti svoja sredstva u preskup, neefikasan i korumpiran sistem.

„Pošto su i ekonomski i socijalni sektori teško oštećeni dugogodišnjim bahatim i neodgovornim ponašanjem dijela vlasti i administracije, ali i nezainteresovanošću građana i civilnog društva, ove refome će biti teške i nezahvalne. Mnogima se može činiti da će se situacija prvo pogoršati prije nego što se poboljša, ali mi nemamo druge alternative“, kaže Latal. 

Opredjeljenost ka EU

U ranijem razgovoru za Frontal Željko Ninković, CCI konsultant za monitoring, rekao je da moramo biti optimisti kada je u putanju nova evropska inicijativa.

Jasno je da je EU do sada bezbroj puta oprostila BiH, kao kada je u pitanju slučaj Sejdić- Finci i nedosljednosti EU koja je tada bila izričita da se evropski put neće pokrenuti dok se ovo pitanje ne rješi. Međutim svi naši sagovornici se slažu da je ovaj put situacija nešto drugačija i ozbiljnija.

“Moramo biti optimisti, ako se propusti i ova prilika da postanemo drugačiji nego što smo bili, onda smo mi stvarno očajnici, zarobljeni od strane malog broja političara, koji su do sada pokazali da su njihovi lični interesi, uvijek bili ispred interesa građana. Valjda su političari koji su aktuelni već 25 godina, uz manja odstupanja, makar iz svojih sebičnih razloga, shvatili da nemaju kud i da moraju početi raditi i nešto za širu zajednicu”, istakao je Ninković.

Dodao je da vjeruje da političari shvataju da ne mogu zauvijek narod držati kao taoce svojih sebičnih potreba, te da im je nova evropska inicijativa prilika da građanima prestanu otimati decenije prava na bolji život.

“Velika je odgovornost i prilika na političarima da konačno povedu građane prema boljem životu. U suprotnom svi ćemo pasti licem u najdublje blato i izgubićemo previše u svakom smislu”, rekao je Ninković.

Srećko Latal podsjeća da su sve ankete i istraživanja u proteklih desetak godina jasno pokazale da je velika većina građana BiH, iz oba entiteta i iz svih etničkih grupa, jasno opredjeljena ka evropskim integracijama i eventualnom članstvu BiH u Evropskoj uniji.

„Međutim politički lideri u posljednjih šest ili sedam godina nisu uradili gotovo ništa kako bi se to i desilo. Štaviše, BiH je danas udaljenija od EU nego što je to bila, na primjer 2006. Da podsjetim, tada je BiH u mnogim segmentima bila samo malo iza Hrvatske i ispred većine drugih zemalja rejona. Nakon toga je došlo do nove radikalizacije pozicija svih etno-političkih blokova, koji su obećavali nezavisnost Republike Srpske, uspostavljanje Hrvatskog entiteta ili dalju centralizaciju zemle. Danas niti je RS nezavisna, niti je uspostavljen Hrvatski entitet, niti je BiH centralizirana, ali zato svi građani BiH žive puno gore nego što su živjeli tada. Odgovornost za ovo ne snose samo političke elite, već i svi ostali segmenti BiH društva, od medija, intelektualaca, civilnog društva pa do samih građana koji su dozvolili i još uvijek dozvoljavaju političarima da vlast osvajaju ispraznim obečanjima i radikalnom retorikom. Evropska unija niti može, niti hoće, niti treba ovo da rješava, jer se budućnost ove zemlje nalazi u rukama svih nas, građana BiH. Mi treba da odlučimo u kakvoj zemlji i u kakvim uslovima želimo da živimo i onda treba da uradimo ono što treba da se uradi da bi se to i desilo. EU, kao i ostatak međunarodne zajednice mogu taj proces samo da naprave malo lakšim i bržim“, poručuje Srećko Latal.       

Savićeva navodi da od svakog savladanog izazova u procesu intergisanja građani mogu da očekuju poboljšanja.

„Primjera radi, najavljeno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju očekivano treba da donese posredne i neposredne koristi za građane. Osim što bi trebalo da ubrza sveukupan tempo reformi u procesu integrisanja, omogućiće i neke konkretne koristi, kao što je pravo poslovnog nastanjivanja u EU za bh. firme, učešće u postupcima nabavki u EU, bolju zaštitu potrošača i sl. Reforme treba da budu realizovane za dobrobit građana bez obzira na članstvo u EU, jer ono nije samo sebi svrha. Integracija u EU je način za podizanje životnog standarda, kreiranje novih radnih mjesta i privlačenje investicija. Cilj je sveobuhvatna transformacija društva, da bi se u njemu bolje živjelo, a članstvo u EU je samo instrument za postizanje tog cilja“, navodi Savićeva.

Šepić ističe da je važno  da je EU promijenila pristup i prioritete i da je prema njemu  taj novi pristup kompatibilniji sa našim političkim ustrojstvom.

„Neće Sejdić-Finici nestati, niti će nestati naše druge obaveze, ali se mijenja redoslijed poteza. Zato je mehanizam koordinacije trenutno pitanje broj 1 koje mora biti riješeno. EU je malo umorna od proširenja, a na nama je da mi sami sa sobom rasčistimo gdje se vidimo u budućnosti. Ako je naše opredjeljenje EU, onda moramo raditi i ispunjavati obaveze. To niko neće uraditi umjesto nas. Posebno u mlađoj generaciji političara, koji već imaju važne funkcije u strankama, vidim razumijevanje i želju da unesu svježinu i drugačiji pristup u politici. Ako ti ljudi budu imali značajniju ulogu u budućim procesima, vjerujem da ćemo živjeti u boljoj Bosni i Hercegovini“, završava Šepić.  

autor: Frontal

Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati na Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Kataru?

Rezultati ankete
Blog