EU integracije BiH

BiH građani u Njemačkoj: Želimo da BiH postane civilizovana

Zbog teške socijalne i ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, naši građani često maštaju o boljem životu u jednoj od zemalja članica Evropske Unije.

Mladi obrazovani ljude, u čije su školovanje uloženi milioni maraka, odlaze iz BiH, ali ne i svojevoljno. Nezaposlenost, niske plate i sve veći troškovi dovode to odliva mozgova. Ono što je najviše poražavajuće je da vlasti ne poduzimaju ništa kako bi ovi ljudi ostali u zemlji, a zbog toga je BiH širom svijeta poznata kao rasadnik pametnih ljudi.

Statistike iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH govore da je tokom prošle godine, 2014, ova agencija posredovala u zapošljavanju više od 2.300 naših građana u inostranstvu. Najviše radnika otputovalo je u Njemačku u okviru Dogovora o zapošljavanju medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom, a nije mali broj onih koji u toku ove godine planiraju Bh. zamijeniti sa Njemačkom.

Naši građani pokazali su da žele da rade i da se ne plaše teških izazova, ali uprkos tome entitetske vlasti ne čine ništa kako bi ovaj negativan trend zaustavile i ponudile mladim ljudima šansu da svoje znanje upotrebe kod kuće.

Da li će nova EU inicijativa spasiti BiH od odliva mozgova?

Britansko-Njemačka inicijativa, koja je prošle godine osmišljena kako bi otvorila novu evropsku perspektivu za BiH, ocijenjena je kao posljednja šansa za našu zemlju. Ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Edvard Ferguson, nedavno je za Frontal rekao da je BiH već postigla značajan napredak koji ne smijemo potcijeniti, međutim mnogi ne dijele njegov optimizam.

Građani BiH godinama slušaju obećanja svojih političara, međutim ta obećanja u većini nisu ispunjena pa su  ljudi izgubili nadu da će se BiH ikada pomjeriti sa mrtve tačke na kojoj se nalazi nekoliko decenija.

A kako na situaciju u državi gledaju ljudi koji su napustili BiH?

Sadija Klepo, osnivač udruženja „Hilfe von Mensch zu Mensch“, prati vijesti iz svog rodnog kraja uprkos tome što je davne 1992. godine kao izbjeglica iz Bosne i Hercegovine otišla u Njemačku. Od tada je posvetila pomaganju ljudi s Balkana.

Ove godine pokrenula je i novu inicijativu Dani Balkana u Minhenu, sa ciljem da predstavi kulturnu raznolikost jugoistočne Evrope i poveže ljude iz donedavno zaraćenih zemalja.

Iako je Njemačka za Sadiju dom, ona je izrazila da se i dalje nada da će BiH stati na noge i krenuti ka EU.

„Vjerujem da bi bilo dobro za BiH da uđe u EU, jer bi time sudstvo, politika, carine i zakonodavstvo bilo prisiljeno da radi po principima EU i time uvede više reda u državu“, naglasila je Sadija.

Na naše pitanje kako poredi njemački i BiH standard života, ona je odgovorila sljedeće:

„To je neusporedivo. Njemačka je jedna od najuređenijih zemalja na svijetu, a BiH jedna od najneuređenijih. U BiH su apsurdne pojave, npr. da su osnovne namirnice skuplje nego u Njemačkoj, a plate deset puta manje“.

Sadija vjeruje da postoje mnoge prepreke na putu BiH ka EU, koje su stvorene u ovih 20 godina nakon rata, a kao najveću izdvaja nezainteresovanost aktuelne političke elite prema poboljšanju situacije u zemlji.

„Tim potezom oni bi automatski otišli sa vlasti, a oni nemaju šta da traže u civiliziranom svijetu“, naglasila je ona.

Mnogi građani nekadašnje države koji su nakon burnih 90-tih u svim krajevima svijeta pronašli novi dom i danas imaju veliki uticaj na BiH, pogotovo u ekonomskom smislu, a Sadija vjeruje da ovaj uticaj nije uvijek i pozitivan.

„Mislim da taj uticaj nije pozitivan. Njemačka nema interesa da se bavi Bosnom, iako su i nekadašnji gastarbajteri i nove izbjeglice ostavili veoma lijep utisak u njemačkom društvu kao vrijedni i dobri radnici, komšije i sl. Ta je šansa međutim propuštena i svi su na Zapadu umorni od Bosne. Dijaspora je razjedinjena i šalje samo pare familijama i time održava mafijašku političku strukturu u zemlji“, rekla je Sadija, ali dodala da svi nekadašnji građani žele da BiH postane normalna i civilizovana država.

Naš drugi sagovornik, koji je odlučio da ostane anoniman, slaže se sa Sadijom da za sada nema nikakvih znakova da će se BiH oporaviti od decenija unazadovanja.

Istina je da su mnogi nekadašnji građani ove države postali ravnodušni prema BiH i metežu u kom se ona nalazi, ali to i nije začuđujuće kada se situacija realno sagleda.

„Svi smo se mi nadali da će nakon rata BiH oživjeti i postati normalna zemlja. Svi smo maštali da ćemo se jedan dan vratiti i zateći bolju situaciju u kojoj čovjek može da pošteno živi od svoje plate, u kojoj političari rade za dobrobit ljudi, u kojoj kriminal nije svakodnevna pojava, međutim i nakon 20 godina ništa se nije promijenilo. Situacija je sve gora“, kaže nas sagovornik.

On više ne prati politiku u BiH, niti nadu polaže u nove evropske inicijative.

„Pokušali su više puta da BiH izvuku iz njene propasti, ali svaki put bi političari izmislili razlog da leđa okrenu ka međunarodnoj zajednici, zašto bi ovaj put situacija bila išta drugačija? EU je potrebna jedinstvena BiH, a dovoljno je da pogledate politički vrh i vidite da je to još uvijek daleka budućnost“.

Postoje i oni koji su nedavno donijeli odluku da napuste BiH. Mnogi su nakon završetka srednjeg obrazovanja pogled okrenuli ka Njemačkoj gdje se njihovo zalaganje i trud cijeni.

Mladi širom BiH, napustile su svoje porodice kako bi uspjeh potražili u tuđini. Naime, u prošlog godini čak 68.000 građana je napustilo državu i odlučilo bolji život potražiti u inostranstvu.

Naša sagovornica je jedna od njih.

Ona je otišla u Njemačku nakon završetka srednje škole jer je uvidjela da je u BiH fakultetska diploma samo parče papira.

Sada studira kako bi postala medicinski radnik i ne razmišlja o skorijem povratku u BiH.

„ Njemačka mi je pružila ono što BiH nije. Život ovdje se razlikuje u mnogo tome od života u BiH. Ovdje mladi imaju šansu da se ostvare nakon obrazovanja i vrijednog rada i truda. Naravno nije lako, dosta vremena treba uložiti u studije, ali se to na kraju isplati jer znaš da te posao čeka po završetku. Pored toga, u Njemačkoj je praksa sastavni dio studija, tako da već imate to praktično iskustvo kada krenete raditi, a ne kao u BiH gdje je sve bazirano na teoriju“, objašnjava nam naša sagovornica koja je odlučila da ostane anonimna.

Nažalost BiH trenutno nema moć da zaustavi odlazak sposobnih mladih ljudi kao što je naša sagovornica. Država djeluje destimulirajuće na mlade i gotovo pa poklanja stručnjake Njemačkoj, Austriji i drugim stranim zemljama.

Odlazak bijelih mantila

Predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH Harun Drljević, upozorio je vlasti da će do 2020. godine Njemačkoj biti potrebno najmanje 20.000 stranih medicinskih radnika svih profila, a zbog čega će BiH ostati bez bijelih mantila i suočiti se sa kolapsom zdravstvenog sistema.

Za Avaz, Drljević je potvrdio da će BiH ostati bez „najvitalnijeg dijela ljekarskog tkiva“, kojem je danas jedina prepreka na putu ka sigurnom poslu u inostranstvu strani jezik.

"Nemačka mijenja zakon o strancima radi lakšeg zaposlenja strane radne snage, dok njemački ljekari odlaze u skandinavske zemlje gdje imaju bolje plate", upozorio je Drljević, te dodao da za deset godina u BiH neće biti niko da preuzme pozicije ljekara koji odlaze u penziju.

„Dešava se da mladi ljekari uzimaju specijalizacije, potom upisuju kurs njemačkog jezika i po završetku specijalizacije odlaze iz BiH", navodi Drljević.

Nedavno je i Ferguson, podsjetio vlasti na činjenicu da je nezaposlenost u našoj državi najveća u Evropi s otprilike 30 odsto nezaposlenih mladih ljudi. A prema podacima Međunarodne organizacije rada, nezaposlenost je i najveća na svijetu s 59 odsto.

Ferguson je ocijenio da BiH ima veliki broj talentovanih i obrazovanih mladih ljudi koji nažalost bolje prilike moraju potražiti u inostranstvu, te da odgovor leži u podsticanju inovacija i preduzetništva, a što bi dovelo do stabilnije ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta.

Korupcija i nepotizam glavni krivci

Prisjetimo se i nedavne Frontalove reportaže u kojoj nam je Vesna Vrbljanac objasnila zašto je napustila svoj grad i državu BiH.

Diplomirala je novinarstvo u Banjaluci i maštala o poslu u struci, međutim bila je primorana da se suoči sa surovom istinom da u BiH nema budućnosti za obrazovane mlade ljude. 

“Studirala sam novinarstvo jer sam oduvijek to htjela i nije mi bilo bitno gdje ću se zaposliti samo da radim svoj posao. Poslije diplomiranja i višemjesečnog uzaludnog traženja posla, morala sam se vratiti u svoj rodni grad. Ni tu situacija nije bila bolja, korupcija i nepotizam su mnogo više izraženiji u manjim nego u većim gradovima, do posla se dolazi ili jako čvrstim vezama sa lokalnim moćnicima ili učlanjenjem u vladajuće partije”, objasnila je Vesna.

Ona sada studira i radi u Austriji, a o povratku u BiH za sada ne razmišlja.

„Sam početak je mnogo težak, ali je jako bitna početna volja i odluka da se sve ostavi iza sebe i počne jedan sasvim novi život u jednoj uređenoj i po mnogo čemu drugačijoj zemlji od naše”, objasnila je Vesna.

Uređen sistem

Pored svih ekonomskih privilegija, a koje naši građani dobivaju sa odlaskom iz BiH, države kao Njemačka su i uređene u društveno socijalnom smislu. Dovoljno je uporediti čistoću samih ulica i zelenih površina i shvatiti da BiH čeka jako dug i težak put koji se ne odnosi samo na boljitak ekonomske situacije, ali i na promjenu svijesti cijelog društva kao i političkog vrha.

Kao što Endi Mekgafi, šef komunikacija i portparol Delegacije Evropske unije/specijalnog predstavnika EU u BiH, nedavno rekao, našoj državi potreban je novi duh kako bi se ona počela efikasno baviti reformama, te kako bi pristupila EU i svojim građanima smisleno poboljšala kvalitet života. Međutim ostaje da vidimo da li će vlast ozbiljno shvatiti novu evropsku inicijativu i pažnju pokloniti stvarnim preprekama i problemima u BiH.

autor: Frontal

Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati na Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Kataru?

Rezultati ankete
Blog