S.B. Kako biste riješili problem UKC Banjaluka, tj. kako riješiti nagomilane dugove i Centar usmjeriti ka  stabilnim finansijskim tokovima?

Probleme UKC Banja Luka  nije jednostavno riješiti, jer se predugo čekalo iz više razloga, a u tom periodu su se problemi gomilali, te bilo bi neozbiljno reći u nekoliko rečenica formulu spasa  za nešto što je u katastrofalnom stanju zbog ličnih interesa nekoliko pojedinca. Međutim, ono što mogu reći je da ne treba otpuštati ljude, jer i tako imamo manjak stručnog osoblja i rješenje treba tražiti prvenstveno u smanjenju cijena lijekova i svega što je neophodno za funkcionisanje UKC Banja Luka, te da svi rashodi moraju biti transparentni, jer ćemo samo na ovaj način doći do velikih ušteda.

Drugo,  treba omogućiti da se jedan dio centra napravi kao javno-privatno vlasništvo i to da se u kompenzaciju za nagomilane dugove prema zaposlenim UKC Banja Luka dozvoli da i oni postanu  suvlasnici  i da im se tako izmiri  dio dugovanja, a samim tim poveća i njihova zainteresovanost, u prvom redu ljekara, te da na taj način UKC Banja Luka što prije dođe do pozitivnog poslovanja.

Jedna od mjera koju bih odmah preduzeo je da se hirurgija koja je u sramotnom stanju, a zna se i zbog koga i iz kojih razloga, preseli u neki od velelepnih objekata u vlasništvu Vlade RS, a sa tim će se sigurno složiti i zaposleni u vladinom sektoru, jer nema smisla da oni sjede u novim luksuznim zgradama, a da se liječe u objektu koji je ne ispunjava osnovne zdravstvene standarde. 

S.B. Šta vidite kao izlaz iz dramatične situacije u kojoj se nalaze Željeznice RS, koje posluju u minusu većem od 200 miliona KM ?

U Željeznicama imamo već dugi niz godina loše rukovodstvo koje je dovelo do ovakvog stanja. Kako uopšte diskutovati  i tražiti rješenje za oporavak Željeznica sa ljudima koji su je uništili? 

Željeznice moraju dobiti profesionalne rukovodioce koji znaju kako privući investitore i iskoristiti da taj oblik transporta koji svugdje radi sve bolje, počne i kod nas da dobija pravi smisao i da prestane gomilati dugove. Smatram da težiste mora biti na teretnom transportu i povezanosti sa lukom Ploče  i da se mora ući zajedno sa Srbijom i Hrvatskom u proces regionalne obnove zeljezničke mreže, te tu tražiti prostor za rekonstrukciju i obnovu Željeznica. Svojevremeno smo predlagali da Republika Srpska kupi udio u vlasništvu luke Ploče od Hrvatske, ali nismo naišli na zainteresovanost, tako da je taj udio prodat i sa tim smo izgubili šansu da dobijemo jedno važno transportno središte za budućnost, koje je moglo biti od velike pomoći u razvoju Željeznica RS. 

S.B. Javni sektor konstantno isisava novac iz budžeta RS, tako da je budžet postao u ogromnoj mjeri potrošački, nikako razvojni. Kako skresati izdatke u javnom sektoru, da li je rješenje smanjenje plata, otpuštanja ili nešto treće?

Tačno se zna koji je procenat potreban za smanjenje potrošnje iz budžeta i koji broj zaposlenih je neophodan. Mi kao najvažniju mjeru trebamo uvesti da Javna preduzeća rade i proizvode za Javnu upravu, a ne kao do sada da propadaju, a poslovi se daju privatnim preduzećima, da bi se uzele provizije i napunili privatni džepovi. Samo na taj način bi se automatski smanjio deficit i ne bismo imali potrebu otpuštanja zaposlenih.

S.B. Da li ste za privatizaciju Elektroprivrede? Obrazložite. 

Javna preduzeća koja su u rukama političara su izvor kriminala i korupcije i potpuno su uništena. Strane investicije u Bosni i Hercegovini rade pozitivno i isplaćuju sve obaveze prema radnicima i državi. Tu je odgovor na Vaše pitanje, a može i kontra pitanje: ''Treba li i dalje dozvoliti da se krade i pune džepovi pojedinaca pod lažnim povicima o nacionalnoj važnosti ili treba omogućiti da to preuzme neko ko će donijeti stabilnost i profit kako za državu tako i za zaposlene i sebe?“

S.B. Nedavno je na političkoj sceni RS formirana još jedna politička partija, Slobodna Srpska. Ona se ranije odvojila od vaše stranke odnosno opštinskog odbora u Laktašima. To nije izolovan slučaj, pa nas zanima kako mislite prevladati ove probleme, odnosno stranačka previranja koje vaša partija proživljava posljednjih više od godinu dana? Postoje li ideje nekih sistemskih rješavanja ovakvih, ali i sličnih problema koje imaju gotovo sve političke partije u RS? 

Svako bira svoj put i Napredna Srpska neće stajati ni jednom svom članu na putu njegovih interesa. Mi smo imali potpisan koalicioni dogovor sa vladajućim strankama da budemo u vlasti i preuzmemo upravljanje nad nekim preduzećima  i da uđemo u Vladu, ali smo odbili, jer smo tražili samo da imamo pravo dovesti ta preduzeća na zdravu osnovu i depolitizirati ih. Nažalost, nismo dobili podršku vladajućih partija za to, jer mi nismo željeli raditi kao do sada i pustošiti javna dobra. Međutim, razumijemo i naše članove koji su izašli, jer su oni dobili ta preduzeća i radna mjesta, ali je tragično da to  nisu dobili ljudi koji su nezaposleni, nego bogati pojedinci koji time žele uvećati svoj kapital i to je ono što nas je razočaralo.

S.B. I za kraj, jedno čisto političko pitanje. Kako objašnjavate nedostatak podrške vašoj stranci od SNS-a iz Srbije? 

Mi smo uvijek isticali da sa SNS iz Srbije imamo prijateljske odnose, ali da nismo njihova partija. Aleksandar Vučić  je mudar političar i on ne želi da se svrstava ni na jednu stranu u Republici Srpskoj i mi to pozdravljamo, jer svaki političar iz vlasti u Srbiji mora se tako ponašati i zadržati jednak odnos prema svima u Srpskoj. Naši privatni odnosi su jos bolji nego prije, ali podvlačim, da mi nismo dio SNS iz Srbije, iako maksimalno podržavamo politiku evrointegracija kao i to da Srbija traži pomoć od NATO-a  da napravi zaštitni štit za veliku opasnost od terorizma koji je sve bliže našim granicama, a Srbija i BiH nemaju nikakvu mogućnost da se same odbrane. Mi moramo na našim granicama zaustaviti ogromnu opasnost koja nam se približava sa Bliskog istoka i zbog nas i zbog Evrope, jer ako to sad ne uradimo bićemo u velikoj opasnosti.

Razgovarao: Stefan Blagić