Pomenu prisustvuju ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske koju čine narodni poslanici Vojin Mitrović, Igor Ostojić, Milan 

Dakić i Neda Petrić, predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/puka Oružanih snaga BiH i porodice poginulih pripadnika JNA.

Nakon vjerskog pomena, biće položeno cvijeće na mjesto stradanja u Tuzli. Potom će obilježavanje 24 godine od stradanja pripadnika JNA u "Tuzlanskoj koloni" biti nastavljeno u Bijeljini, gdje će u podne biti služen parastos na gradskom groblju Pučile, a u 12.30 predviđeno je polaganje vijenaca.

U napadu iz zasjede 15. maja 1992. muslimani su ubili najmanje 59 pripadnika JNA, a 44 su ranili. Vojnici su se povlačili iz kasarne "Husinska buna" i trebalo je da iz BiH, preko Bijeljine, krenu za Srbiju.

Kolonu je na Brčanskoj malti iz zasjede napalo oko 3.000 pripadnika muslimanskog MUP-a BiH, Teritorijalne odbrane BiH i Zelenih beretki. Pucali su s okolnih zgrada, čak i sa zgrade bolnice, a duž celog puta bile su postavljene mine i ostala eksplozivna sredstva. Vozila JNA su gorjela, a eksplozije su odjekivale na sve strane.

Prvi napad trajao je pola sata, a zatim je počelo pojedinačno ubijanje ranjenih i preživjelih vojnika JNA u toj koloni. Ceo napad direktno je prenosila lokalna televizija uz podrugljive i antisrpske komentare, a to su preuzele brojne druge TV stanice.

Ovaj napad očigledan je primjer kršenja Ženevske konvencije, Međunarodnog ratnog prava i dogovora SR Jugoslavije i muslimanskih vlasti u Sarajevu o mirnom povlačenju JNA sa prostora BiH do 19. maja 1992. Da je ovaj napad bio isplaniran zločin, govori i činjenica da je koloni JNA bio dozvoljen izlazak iz Tuzle po tačno utvrđenoj putanji.

Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao. Haški tribunal je 2004. godine predmet "Tuzlanska kolona" ustupio Tužilaštvu BiH.

Bivši rukovodilac Posebnog odjeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH Dejvid Švendimen obustavio je u decembru 2009. godine istragu u slučaju "Tuzlanska kolona" u kojem je bio osumnjičen tadašnji paravojno-policijski i politički vrh u Tuzli. Zanimljivo je da je Švendimen tu odluku donio posljednjeg radnog dana koji je proveo u Tužilaštvu BiH.

MUP Republike Srpske je, nezadovoljan tom odlukom, odmah uložio prigovor, tvrdeći da su dostavljeni obimni i jaki dokazi u vezi sa počinjenim ratnim zločinima u tom slučaju. Tužilaštvo je, međutim, godinama ostalo nijemo na prigovor. 2013. i 2014. MUP Republike Srpske podnio je još dvije dopune sa više od 1000 novih dokaza. Međutim, Tužilaštvo BiH ostalo je i dalje nijemo.

A u martu ove godine Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je oslobodio pripadnika policije BiH Iliju Jurišića optužbi za ratni zločin, jer nije bilo dokaza da je naredio napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine. Tom odlukom preinačena je prvostepena presuda Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, kojom je Jurišić osuđen na 12 godina zatvora.

BN televizija