NAKON IZUZETNO DOBRIH REZULTATA OSTVARENIH U POSLJEDNJEM KVARTALU 2015. GODINE, VLADA REPUBLIKE SRPSKE JE, U PRVOM KVARTALU 2016. GODINE, DOŽIVJELA PAD, PO, PRAKTIČNO, SVIM PARAMETRIMA. Produktivnost je sa 981 razmotrene mjere u 4. kvartalu, pala za skoro 30% - na svega 698 mjera razmotrenih u 1. kvartalu 2016. A broj utvrđenih zakona sa 41 na 27.

INTENZITET RADA NIŽI JE NEGO I U JEDNOM KVARTALU PRETHODNE GODINE. Dok ni u jednom kvartalu, u 2015, Vlada nije imala ispod 20 zasjedanja (a u 4. kvartalu ih je imala čak 30) – u prvom kvartalu 2016. održano je svega 13 zasjedanja Vlade RS.

PAD INTENZITETA RADA DODATNO JE NEPRIHVATLJIV S OBZIROM NA OZBILJNE ZAOSTATKE NAPRAVLJENE U 2015. GODINI. Vlada RS je prošlu 2015. godinu okončala sa 149 nerealizovanih mjera Iz godišnjeg plana, od ukupnog broja planiranih zakona čak 39 nije utvrđeno, a od 15 planiranih strategija 7.

PROGRAM RADA VLADE RS PONOVO NIJE DONESEN NA VRIJEME. Iako Poslovnik o radu Vlade RS jasno propisuje obavezu da se program rada donosi prije početka godine na koju se odnosi, Vlada RS program svog rada za 2016. godinu ne samo da nije donijela do kraja 2015. nego ni do kraja prvog kvartala 2016. Radi se o kontinuiranom nepoštovanju obaveza, koje je djelimično uzrokovano neodgovornim odnosom Narodne skupštine, u ovom kontekstu. Posebno je zabrinjavajuće što ta obaveza Vlade, koja nije na vrijeme izvršena nijednom u zadnjih 10 godina, u posljednje dvije godine bilježi najveća kašnjenja do sada, usvajanjima tek u aprilu i maju godine na koju se program odnosi.

VLADA RS, U KONTINUITETU, KRŠI I OBAVEZE PROPISANE ZAKONOM O BUDŽETSKOM SISTEMU RS, MADA SAMO DONOŠENJE BUDŽETA NA VRIJEME NIJE DOVEDENO U PITANJE. Iako se Budžet uspjeva u NS usvojiti na vrijeme, prije početka godine na koju se odnosi, Vlada uporno prekoračuje rokove, propisane zakonom, svoj dio posla oko budžeta završavajući nakon 1. decembra, kao zakonom propisanog krajnjeg roka za utvrđivanje prijedloga budžeta za narednu godinu. Čekanje zadnjeg momenta da se nešto uradi, ili prekoračivanje propisanih rokova, naprosto je manir svih vlasti u BiH i tu ni Vlada RS nije izuzetak.

STRUKTURA BUDŽETA JE ZABRINJAVAJUĆA A FINANSIJSKA STABILNOST ZAVISI OD KREDITA. Najviše budžetskih sredstava, Budžetom RS za 2016. godinu, planirano je za oblast "Rashodi za lična primanja" – više od 720 miliona KM. A za otplatu dugova u 2016. godini planirano je čak 668 miliona KM, što je u odnosu na prethodnu 2015. uvećanje za preko 140 miliona. Vlada RS ima sve izraženiji problem sa javnom potrošnjom i punjenjem budžeta. U čekanju na ishod pregovora o novom aranžmanu sa MMF-om, već kasne isplate iz budžeta mnogima, a posebno je zabrinjavajuće kašnjenje isplata podsticaja za poljoprivrednike.

VLADA JE, U PRVOM KVARTALU, UTVRDILA NEKOLIKO VAŽNIH MJERA. Tu prije svega mislimo na 6 strategija - 2 utvrđene u prijedlogu i 4 u nacrtu. Među njima, na žalost, nema Strategije razvoja RS za naredni period, jer Vlada još uvijek nije započela aktivnosti na njenoj realizaciji.

REZULTATI RADA VLADE RS, U PRVOM KVARTALU 2016, ZNAČAJNO SU ISPOD REZULTATA RADA VLADE FEDERACIJE BIH. Iako Vlada Federacije radi pod stalnim pritiskom sukoba unutar vladajuće koalicije, njen i intenzitet rada i produktivnost, u prvom kvartalu 2016. bili su značajno veći od rezultata Vlade RS. Dok je Vlada RS održala 13 sjednica, Vlada Federacije ih je održala 21. Na održanim sjednicama Vlada FBiH je utvrdila 827 različitih mjera, a Vlada RS samo 694. Jedino je u broju utvrđenih zakona Vlada RS postigla nešto bolji rezultat, utvrdivši – uz jednak broj prijedloga zakona – tri nacrta zakona više od Vlade FBiH.

Pomenimo i da je Vlada FBiH, iako je i sama kasnila sa usvajanjem programa rada za 2016. godinu, isti usvojila u prvom kvartalu ove godine, dok Vlada RS nije.

I NARODNA SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE, KAO I VLADA, NAKON DOBRIH REZULTATA NA KRAJU PRETHODNE GODINE, U PRVOM KVARTALU 2016. DOŽIVJELA JE PAD I INTENZITATA RADA I PRODUKTIVNOSTI. Sa 21 dana zasjedanja, u 4. kvartalu 2015. palo se na svega 12 u prvom kvartalu 2016. Broj razmotrenih mjera je sa 87 pao na svega 33, a broj usvojenih zakona sa 26 na 8.

JEDAN OD RAZLOGA ZA OVAKO LOŠE REZULTATE JE SVAKAKO I NERAD TOKOM ČITAVOG PRVOG MJESECA. Takav komoditet je prilično problematičan imamo li u vidu neizvršene obaveze iz prethodnog perioda. Naime, NS nije, u potpunosti, realizovala ni 50% svojih, Programom rada za 2015., planiranih obaveza. A među nerealizovanim mjerama je i čak 40 zakona, uz još 15 koji su prihvaćeni u nacrtu, ali nisu, do kraja 2015. godine, okončali proceduru usvajanja. Dakle, posla je bilo napretek.

NO, DA POSTOJE I DRUGI RAZLOZI LOŠIH REZULTATA, IZUZEV OVOG NERADA U JANUARU, GOVORI ČINJENICA DA JE PO BROJU UTVRĐENIH MJERA, REZULTAT U PRVOM KVARTALU 2016. NAJLOŠIJI U POSLJEDNJIH 5 GODINA (POSMATRAJUĆI PRVE KVARTALE). 18 mjera utvrđenih u finalnom obliku prijedloga, duplo je lošiji rezultat od prošlogodišnjeg, u istom periodu, a lošiji rezultat od ovog u 1. kvartalu 2016. nije postignut još od prvog kvartala 2011, kada je finalno realizovano 12 mjera.

PROGRAM RADA NS RS PONOVO NIJE USVOJEN PRIJE POČETKA GODINE NA KOJU SE ODNOSI. Program NS je usvojen tek 15.03.2016. CCI godinama apostrofiraju da propust koji sadrži Poslovnik o radu NS RS, u vidu nepostojanja preciznog roka za usvajanje Programa, ne može biti izgovor za ignorisanje elementarne logike i univerzalne prakse, da se program rada koji se odnosi na neki period, donosi prije početka tog perioda. Na žalost, iz nepoznatog nam razloga, rukovodstvo NS, dosljedno ignoriše ovu činjenicu.

STRUKUTRA PROGRAMA RADA JE KVALITETNA, ALI IZOSTANAK DOBRE REALIZACIJE, TU STRUKTURU ČINI NERELEVANTNOM. Posmatrajući kompletan godišnji program rada – NS RS je, u prvom kvartalu 2016, finalno realizovala tek 6% planiranog – 10 od 176 mjera. A još 6% je realizovala djelimično – u nacrtu. Što znači da je NS, praktično, tek načela svoje obaveze i da je ozbiljan posao tek pred njom. 

NARODNA SKUPŠTINA SE NAJVIŠE BAVILA ZAKONIMA U PRVOM KVARTALU, ALI JE KRAJNJI REZULTAT RELATIVNO SKROMAN. Analizirajući mjere koje je NS RS razmatrala u ovom periodu, vidljivo je da zakoni čine 61% svih razmatranih mjera. No, od 95, programom rada za 2016. godinu, planiranih zakona, finalno je, u formi prijedloga, usvojeno tek njih 7, uz još 9 prihvaćenih u nacrtu i poslatih u daljnju proceduru. NS RS je u periodu 01.01-31.03.2016. usvojila i 1 neplanirani zakon, a 1 je prihvatila u nacrtu. U ovom periodu je, dakle, okončan rad na ukupno 8 zakona, a još 10 ih je prihvaćeno u nacrtu i poslato u daljnju proceduru

RAD VLADE I NARODNE SKUPŠTINE, U POSMATRANOM PERIODU, NIJE BIO NAJBOLJE SINHRONIZOVAN. To se najbolje vidi na realizaciji zakona. U prvom kvartalu 2016. godine, Vlada RS je, u potpunosti ili djelimično, realizovala 27 različitih zakona, 20 od njih je utvrdila u formi prijedloga, a 7 samo u formi nacrta. Narodna skupština je, međutim, u posmatranom periodu, realizovala tek 5 od tih zakona, 3 u prijedlogu i 2 u nacrtu. Ostali zakoni koje je Skupština usvojila, u ovom period, su ili na vladi utvrđeni u prethodnoj godini ili su zakoni drugih predlagača.

IAKO JE POLITIČKA KRIZA U FBIH, ZA RAZLIKU OD KRIZE U RS, KRIZA UNUTAR SAME VLADAJUĆE KOALICIJE, ŠTO ZNAČI I PARLAMENTARNE VEĆINE, PARLAMENT FBIH JE U NEKIM ASPEKTIMA, POSTIGAO BOLJE REZULTATE OD NSRS. U 1. kvartalu 2016. NS RS je usvojila 8 a Parlament FBiH 10 zakona, uz po 2 odbijena u svakom od entitetskih parlamenata. S druge strane, NS je u radu na sjednicama provela duplo više vremena od oba doma Parlamenta FBiH zajedno i, pritom, usvojila 2 strategije u prijedlogu i 2 prihvatila u nacrtu, dok Parlament FBiH, u istom periodu, nije usvojio ni jednu strategiju.

Izvor: CCI