Plaćanje je nehotična posljedica napora Švedske centralne banke da pokrene inflaciju tako što je pre dvije godine snizila kamate na ispod nula procenta, prenosi Newsweek. 

To znači da banke naplaćuju određenu proviziju onima koji drže novac na računima. Negativne kamatne stope uvedene su kako bi se novac slio u ekonomiju, a banke podstakle da kreditiraju privredu i građane. 

Dok su bankarske kamate padale, švedski poreski zakoni su zadržali da previsok depozit na računima poreskih obveznika donosi godišnju kamatu od najmanje 0,56 posto, zbog čega ih mnogi građani koriste kao improvizovane bankarske račune. 

Mnoge vlade bile bi srećne da imaju godišnji budžetski suficit dva puta veći od očekivanog, ali se vlasti u Stokholmu žale da će ih ovo "nenamjerno pozajmljivanje" od građana za prošlu i ovu godinu koštati čak 800 miliona kruna više nego da su pozajmili novac po tržišnim stopama. 

Ole Holmgren, glavni strateg za Švedsku u finansijskoj grupi SEB rekao je da nepredvidivo preplaćivanje predstavlja problem za upravu za javni dug. 

"Ne zna se koliko dugo će taj novac ostati na računu, što znači da će, ako ta sredstva budu povučena, morati da traže novac drugdje. Time može da se barata, ali stvara novi element nesigurnosti u budžetu i procesu pozajmljivanja", objašnjava Holmgren. 

Vlada je uklonila kamate na poreski depozit, ali se očekuje da će i kamatna stopa od nula posto biti privlačna za preduzeća, jer je od marta 2015. stopa u bankama negativna. Zato mnogi biznismeni najavljuju da će i poslije promjena nastaviti da drže veće sume na svojim poreskim računima. 

Šanse da se problem u skorijoj budućnosti riješi su male, jer je Centralna banka nedavno najavila da nema namjere da povećava kamate, već će ih možda spustiti još niže.

Izvor: Indikator