EU integracije BiH

Stambeno zbrinjavanje za dobar životni osnov: Mora čovjek imati nešto svoje da bude slobodan

Evropska unija je od 2007. godine u Bosni i Hercegovini obezbjedila preko 7,5 miliona eura za podršku socio-ekonomskoj integraciji Roma, uključujući i stambeno zbrinjavanje.

U Sarajevu je, u januaru ove godine, održan 4. Seminar o integraciji Roma u BiH gdje je učestvovalo preko 80 predstavnika lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i međunarodnih organizacija, a koji su zajednički organizovali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Evropska komisija. Tom prilikom, savjetnica za romska pitanja u Direkciji Evropske komisije za proširenje i politiku susjedstva Marta Garcia Fidalgo je poručila da je BiH postigla određeni napredak u integraciji Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja i registracije građana, ali da još mnogo toga treba uraditi u zapošljavanju, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti.


Takođe, početkom ove godine pokrenuta je i javna kampanja „Gradonačelnik – prijatelja Roma“ u okviru projekta „Zajednička inicijativa za jačanje Romskog civilnog društva u zemljama Zapadnog Balkana i Turske“ koji finansira Evropska unija, a sa ciljem da se ojača dijalog imeđu opština i Romske zajednice.

Nijaz Salihović jedan je od korisnika prava na stambeno zbrinjavanje Roma po modelu socijalnog stanovanja uz povoljnu visinu najamnine te mogućnost subvencioniranja za najugroženije kategorije korisnika, u zgradi u Brčkom, u koju je uselio krajem oktobra 2017. godine.


Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice iz Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite 2013-2016. godine, upostavljanjem evidencije romskih potreba evidentirano je oko 4.500 domaćinstava, gdje je potrebna neka vrsta intervencije  da bi bilo obezbijeđeno adekvatno stanovanje.

Od toga, u okviru zabilježenih 174 na području Distrikta, 8 stambenih jedinica je imalo podstanarski status, 44 status socijalnog smještaja, jedna je nelegalno izgrađena, a dvije su bile u procesu legalizacije.

U projektu „ROMA ACTION (RA) – Podrška socijalnom uključenju ranjivih Romskih porodica u područjima pogođenim poplavama putem obezbjeđenja stambenih jedinica i socio-ekonomskih mjera sa aktivnim učešćem državnih i lokalih vlasti kao i drugih interesnih grupa”, u okviru programa EU IPA 2013 „Podrška provedbi akcionih planova za Rome“, krov nad glavom dobilo je 17 porodica osim Nijazove.

„Dobar mi je komšiluk, svi smo mi vezani i znamo se od ranije“, kaže Salihović.

U stanu od četrdesetak kvadrata živi sa suprugom i četvorogodišnjom kćerkom. Završio je ugostiteljsku školu, ali, kaže, najčešće radi kao pekar. Trenutno je bez posla, ali se snalazi na različite načine.

„Prije ovoga sam živio sa ocem i majkom. Ali ne može čovjek čitav život biti kod roditelja, mora imati nešto svoje, a ja do stana nisam imao ništa na sebi“, ističe.

Znači mu, napominje, puno. U svojoj kući, kaže, može kako hoće i može šta želi. Dok je radio, ni posao mu nije bio daleko, a i grad je u blizini.


Ispuni kriterijume  za ključ u rukama

„Kada smo aplicirali za ovaj projekat, imali smo 41 porodicu na spisku kojoj je trebalo stambeno zbrinjavanje. Izabrali smo 18 porodica, što mladih i obrazovanih, što socijalno ugroženih porodica, ali to nije ni pola onoga što nam treba“, kaže Ćazim Salihović, član komisije koja je vršila selekciju kandidata za ovaj program.

On vodi i udruženje „Romi na djelu“, koje zagovara potpuno uključivanje Roma u lokalnu zajednicu. Ističe, podrška i donatora i zajednice znači puno, ali je neophodan kontinuiran rad na rješavanju životnih pitanja.

„Ovdje žive porodice koje hoće normalan život. Evo žale mi se na komunalne usluge, pa stalno kontaktiram sve nadležne institucije. Sagradili su im zgradu, oni održavaju čistim, ali opet zakaže u nekom segmentu. Samo da sutra ne bude – Romi prljavi, mi to nismo“, objašnjava.

Za gradnju zgrade je Vlada Brčko distrikta obezbijedila zemljište i potrebnu infrastrukturu, u ukupnoj vrijednosti 184.373,16 KM, a Evropska Komisija 728.579,92 KM za izgradnju zgrade i 69.808,34 KM za spoljašnje uređenje objekta. Projekat je implementiran putem austrijske humanitarne organizacije Hilfswerk Austria International.


„Bilo je jako bitno da ulažemo u ljude koji su obrazovani. Nijaz i njegova žena imaju završenu školu i malu djevojčicu i odmah su ispunjavali kriterijume. Ne možemo dati ključ nekome ko ne ispunjava uslove pa da poslije imamo probleme, ne samo u zgradi, već u zajednici“, ističe Salih.

Sanjaju i dalje i rade za još bolje

Nijazova žena je trenutno na radu u Švicarskoj. Otišla je, kažu sagovornici, na tri mjeseca, da obezbijedi porodicu. Nijaz za to vrijeme traži zaposlenje.

„Nisam joj dao da radi noćne smjene, kako je radila kod privatnika. Čitavu noć na posao, pa po danu s djetetom. Nije to ni za mene, a kamoli za nju“, reći će.

On je sad s kćerkicom i nada se skorašnjem zaposlenju. U zgradi u kojoj živi, žive i suprugini roditelji i najbliža rodbina. Prema podacima udruženja oko kojeg se okupljaju, malo ko radi.

„Ovdje ti treba veza za posao. Nema ovdje posla bez jake veze“, naglašava Nijaz.

Zapošljavanje je i dalje jedna od najkritičnijih tačaka poboljšanja položaja Roma u BiH. Većina ih odlazi u inostranstvo, ili u druge gradove da trguje tekstilnom robom, bar privremeno, da stvori bilo kakav redovan prihod za napredak.

Nijaz kaže, da imaju šansu, nijedno od njih ne bi odlazilo. Ovako, stambeno zbrinuti, i dalje traže svoj komad neba za život dostojan čovjeka i porodice. 

 

Autor: D.S. i M.B. / Frontal
 
Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog