Lovci na fosile rekli su da su pronašli najranije dokaze o četvoronogim kičmenjacima koji se brinu o svojim mladuncima, nakon što su otkrili isprepletene ostatke dva stvorenja slična gušterima, sačuvanih u prastarom stablu biljke, piše Gardijan.

Za fosil koji je pronađen u Novoj Škotskoj u Kanadi smatra se ostacima odrasle jedinke i mladunca novoidentifikovane vrste varanopida.

‘’[Odrasla jedinka] je vjerojatno bila dugačka oko 20 cm od vrha njuške do osnove repa, a imala je i jako dugačak rep’’, rekla je Hilari Medin, koautor istraživanja i profesor na Univerzitetu ‘’Carleton’’ u Kanadi.

Manja jedinka pronađena je ispod nadkoljenice i bila je obavijena repom krupnijeg bića – implikacija za koju tim kaže da su dvije životinje bile sklupčane zajedno u jazbini.

Izgleda da je jazbina napravljena u izdubljenom stablu biljke poznate kao likopsid. "Ovi vrlo krhki fosili, posebno beba, sačuvani su u prirodnom položaju i vjerovatno su jako brzo zatrpani", rekla je Medin, dodajući da je panj vjerovatno bio prekriven talogom, moguće u nevremenu.

Smatra se da su životinje živjele prije više od 300 miliona godina, što predstavlja dokaz koji obara record produžene roditeljske brige kod četvoronogih kičmenjaka za oko 40 miliona godina.

Roditeljska briga je svako ponašanje koje pomaže preživljavanju potomstva, poput čuvanja jaja ili izgradnje gnijezda. Produžena roditeljska briga je svaka podrška mladuncima nakon rođenja, na primjer pružanje hrane ili zaštite.

Stručnjaci kažu da je produžena njega prisutna kod širokog spektra životinja, od gmizavaca do ptica, a posebno je to uobičajeno kod sisara jer proizvode mlijeko za svoje mlade. Takvo ponašanje može pomoći potomstvu da preživi, ali dolazi po cijenu roditelja, koji moraju uložiti vrijeme, energiju i resurse.

Brajan Hebert je otkrio ovaj fosil, entuzijasta koji vodi trgovinu i obilazi fosilna područja Džoginsa u Novoj Škotskoj i dio je Medinog terenskog tima.

Stiv Brusate, paleontolog sa Univerziteta u Edinburgu koji nije bio uključen u studiju, rekao je da je nalaz fosila uzbudljiv.

"Otkriće odrasle jedinke i mladunca, jedno pored drugog, dobar je dokaz da su oni međusobno komunicirali u životu, jer bi to bila sasvim slučajnost da nasumično umiru i fosilizuju", rekao je.

"Iako je uvijek teško zaključiti ponašanje iz fosila starih stotine miliona godina, meni se čini da je to dobar dokaz da se roditeljska briga i dalje odvijala."

Rekao je da je ovo značajno jer ukazuje na to da je takvo ponašanje drevna osobina. "Nevjerovatno je pomisliti da je nešto što smatramo tako ljudskim - roditelji koji brinu o djeci - razvijeno tako davno, u tako dalekim precima, kada je svijet bio toliko drugačiji."

Frontal