SARS-CoV-2

Ko je ’’slabiji’’ pol kada je COVID-19 u pitanju?

Dosadašnji nalazi govore, ostavljajući malo prostora za sumnju, da su muškarci u većem riziku obolijevanja od COVID-19. Zbog čega je to tako, da li su razlozi biološke ili kulturološke prirode?

Kriza koju je izazvao novi virus korona čini se da je stavila dosta stvari pod reflektor, kao što su ekonomska nejednakost, ranjivost zdravstvenih sistema, krhkost globalizacije, ali i izazove koje donosi određena nesigurnost stručne javnosti.

Ono što je ova epidemija pokazala, bar po dosadašnjim nalazima, jeste da žene u ovom slučaju nisu, kako se često u javnom diskursu može čuti, slabiji pol.

Kako piše britanski Gardijan, u prosjeku, muškarci umiru mlađi i izloženi su većem riziku od bolesti opasnih po život, posebno srčanih bolesti i mnogih oblika raka. Čini se da virus SARS-CoV-2 slijedi isti obrazac. U šest zemalјa, koje su do 20. marta imale podatke o polu umrlih od COVID-19, udio muškaraca bio je veći nego onaj od žena. Za četiri od šest zemalja (Kina, Francuska, Italija i Južna Koreja) stopa smrtnosti muškaraca bila je viša za 50% od ženskih.

Naravno, kako navodi ovaj list, ne treba polagati puno povjerenje u ove brojke, jer podaci mogu biti iskrivljeni iz više razloga, recimo zbog vremena i načina testiranja, načina vođenja evidencije, ali svakako daju informaciju o nekom opštem trendu,  a to je da su muškarci više pogođeni ovom bolešću.

COVID-19 je opasniji za lјude sa postojećim zdravstvenim problemima, naročito kardiovaskularnim problemima, hipertenzijom ili problemima sa plućima, a opet sve su to stanja koja nesrazmjerno pogađaju muškarce.

Dio razloga možemo pronaći u ponašanju. Muškarci se u prosjeku više prepuštaju štetnim životnim navikama, poput pušenja i pijenja. Međutim, razlog zbog kojeg su muškarci u većem riziku je i biološke prirode. Naime, muškarci imaju slabiji imunološki sistem od žena, pa su stoga skloniji infektivnim oboljenjima. Mogući razlog za to je hormonalne prirode, zbog načina na koji muški i ženski organizam reaguju na prisustvo patogena.

Na osnovu prethodnih epidemija, za očekivati je bilo da SARS-CoV-2 predstavlјa veći rizik za muškarce. Naime, ovaj virus je povezan sa virusom koji je izazvao epidemiju SARS-a 2003. godine, za koji je stopa smrtnosti bila znatno veća kod muškaraca. Na primjer, u Hong Kongu je umrlo 21,9% muškaraca od ove bolesti, u poređenju sa 13,2% žena. I ovdje je moguće da je veći procenat pušača bio među muškarcima, te tako doprinio razlici. Ali, jedno istraživanje je pokazalo da postoji i viša stopa smrtnosti kod muških jedinki miševa zaraženih SARS-om, što sugeriše da su i polne razlike u imunološkom odgovoru takođe bile faktor.

Pored ovih bioloških razlika, postoje i kulturološke razlike među polovima koje oblikuju naš društveni život i navike.

S jedne strane, testiranje lijekova zanemarilo je žene, ponekad na osnovu toga što njihovi hormonalni ciklusi „komplikuju“ rezultate, usljed čega su neki odobreni lijekovi imali nesrazmjerne i nepredviđene nuspojave kod žena. Sa druge strane, insistira se na prikazivanju muškaraca kao "jačeg pola", zbog čega je traženje medicinske pomoći predstavlja slabosti, sve dok iznenada ne bude prekasno.

Polne razlike kod oboljenja COVID-19 samo su podsjetnik na probleme o kojima se dugo zna, ali se jako malo radi na njihovom rješavanju. Čak i ovako nepotpuna statistika odražava neuvažavanje preporuka Svjetske zdravstvene organizacije o tome  da se razdvoji broj oboljelih po polovima, radi boljeg razumijevanja same situacije. Vjerovatno oba faktora utiču na razliku podložnosti kod obolijevanja, i biološki i kulturološki, ali dok se ne shvati zašto je to tako, svi smo na gubitku.

 

Frontal/D.M.

Twitter
Anketa

Čega se u ovom trenutku najviše plašite?

Rezultati ankete
Blog