izvor: Frontal

Riječ je o igračkama koje se nalaze  na Listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a od 2009. godine na popisu UNESCO-a Reprezentativne liste nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Izrađuju se već generacijama a najvećim dijelom  na području Hrvatskog zagorja. Na padinama su bjelogorične šume hrasta kitnjaka, graba, hrasta bjeloduba i lipe, pitomoga kestena, crne johe, hrasta lužnjaka, javora,od čega se igračke proizvode.

Drvene dječje igračke prepoznatljivi su tradicijski proizvodi Hrvatskoga zagorja s dugom istorijom. Upravo se na ovim prostorima u 19. vijeku razvilo umijeće izrade igračaka koje se zadržalo sve do današnjih dana. Od vrlo jednostavnih igračaka svirala, asortiman se proširivao pa su poznavaoci umijeća izrade igračaka u pojedinim periodima izrađivali oko sto i dvadeset vrsta različitih igračaka. Najčešće, umijeće izrade igračaka prenosilo se u porodicama iz generacije u generaciju što se djelomično zadržalo do danas. I danas kao i u prošlosti igračke izrađuju muškarci, a oslikavaju ih žene (i djeca) cvjetnim ili geometrijskim motivima. Nikada ne mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad. Kao materijal koristi se meko drvo iz neposredne okoline, vrba, lipa, bukva i javor, koje rukotvorci nakon sušenja tešu, a zatim uz pomoć drvenih ili kartonskih šablona posebnim alatom režu i oblikuju. Pri oslikavanju se služe ekološkim bojama, a kao podlogu najčešće koriste crvenu, žutu ili plavu boju.

Danas se izrađuje pedesetak modela igračaka poput svirala (frulice, tamburice), klepetaljki (ptice ili leptiri na kotačićima koji se guraju pomoću štapa), igračaka u obliku životinja, različiti modeli prijevoznih sredstava kao što su automobili, kamioni, vlakovi, avioni, dječji namještaj za lutke i drugo. Kao i u prošlosti i danas igračke se prodaju na sajmovima, u dječjim vrtićima gdje svojim bojama i oblicima oduševljavaju najmlađe.